Povodom ultimatuma Ministra policije da se otkaže ili zabrani Parada ponosa – saopštenje Centra za razvoj civilnog društva

Ministar unutrašnjih poslova izjavio je u petak 30. septembra “da će policija otkazati Paradu ponosa ukoliko organizatori sami ne otkažu skup”. Ministar je izjavio da ne želi da se “prolije krv”, niti da “padne krv”.
Centar za razvoj civilnog društva (CRCD) obraća pažnju državnim organima i javnosti da Ministrova izjava znači da policija Republike Srbije nije u stanju da zaštiti Ustavom zajemčena prava građana, niti same policajce u centru Beograda.
Popuštajući pred antiustavnim elementima u strahu “da ne padne krv”, državna vlast rizikuje da bude prinuđena da u odbrani ustavnog poretka prilikom narednog nasrtaja onih koji ruše Ustav zagazi u krv mnogo dublje nego što bi bio slučaj prilikom održavanja Parade. Ko se danas boji da protiv rušilaca ustavnog poretka upotrebi palicu i suzavac, moraće sutra da u odbrani ustavnog poretka, građana, pripadnika i pripadnica manjina i Ustavom zajemčenih prava, upotrebi metke.
30. septembar 2011.

 

Banning of Belgrade Pride is a dark day for human rights in Serbia – saopštenje Amnesty International-a

30 September 2011

The Serbian authorities’ decision to ban Sunday’s Belgrade Pride event is a “dark day for human rights”, Amnesty International said today.

The Serbian National Security Council today said the Pride march would not be held due to security threats from extremist right-wing groups, who had reportedly threatened violence and arson throughout the city if the event went ahead.

“The Serbian authorities, as they did in 2009, have bowed to pressure from right-wing groups who have failed to understand or respect the rights to freedom of expression set out in the Serbian constitution and law,” said Sian Jones, Balkans Researcher at Amnesty International.

Amnesty International considers the banning of Pride to be a huge step back for human rights in Serbia, and a massive government concession to right wing nationalist groups, in particular Dveri and Obraz, who have orchestrated opposition to the Pride.

“Again the government has put pressure on the organizers to cancel the Pride march, instead of supporting them by guaranteeing their rights. Instead of rainbow flags in Serbia, it is a dark day for human rights,” said Sian Jones.

This is the fourth time that Pride has been planned in Belgrade. In 2010, police protected participants against more than 5,000 violent counter-demonstrators and damage to property was estimated at more than €1 million. In 2009, the Pride march did not take place after the authorities refused to provide security at the last moment following threats from far-right groups.

Belgrade’s Mayor has refused to support the Pride, saying that the event is a risk for “property, members of gay population, the police and citizens of Belgrade”.

Amnesty International considers that the prohibition of a Pride march violates the Serbian government’s obligations to guarantee freedom of expression and assembly. Further, the organization fears that the prohibition of the Pride, in the context of threats from homophobic groups, gives a green light to those who seek to deny the rights of LGBT people, and undermines the right to non-discrimination.

“This is a huge step back for human rights in Serbia and a massive concession to right-wing nationalist groups, in particular Dveri and Obraz, who have orchestrated opposition to the Pride,” said Sian Jones.

Država poklekla pred pretnjama nasilnika – saopštenje povodom neodržavanja Parade ponosa

Organizacije za ljudska prava najoštrije osuđuju zabranu održavanja „Parade ponosa”, zakazane za 2. oktobar u Beogradu. Država je po ko zna koji put poklekla pred pretnjama huligana i javno priznala da ne želi da zaštiti svoje građane, i da u ovom trenutku najveću moć i prava imaju oni koji prete nasiljem i rušenjem grada.

 

Kršenjem Ustava i prava građana, pogođena je ne samo LGBT populacija, već i svi građani i građanke Srbije. Predsednik Srbije Boris Tadić i ministar policije Ivica Dačić ne treba da navode zbog čega je zabranjena „Parada ponosa”, već da objasne javnosti šta će država učiniti po pitanju problema koje su naveli kao osnov za zabranu ovog skupa.

 

Podsećamo da su u proteklom periodu mnogi državni funkcioneri svojim izjavama javno potencirali prenošenje odgovornosti za eventualno nasilje na “Paradi ponosa” upravo na one koji mogu biti žrtve nasilnika.

 

Nije prvi put da se zarad trenutnih političkih interesa u Srbiji u potpunosti ignorišu ljudska prava. Ovom zabranom država je pokazala apsolutnu nespremnost da poštuje kako sopstvene, tako i međunarodne propise.

 

Posebno upozoravamo da je ovakvim popuštanjem potvrđeno da ekstremne grupe zaista predstavljaju uticajan politički faktor u srpskom društvu.

Pravna klinika iz radnog prava

Obaveštavamo Vas da će Pravna klinika iz radnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta Union, otpočeti sa radom 6. oktobra.

Klinika će se baviti pružanjem besplatne pravne pomoći u slučajevima diskriminacije i zlostavljanja na radu i u vezi sa radom.

Molimo Vas da ovo obaveštenje postavite na Vašu internet prezentaciju, kao i da u budućnosti ovu informaciju imate u vidu ukoliko nekom licu bude potrebna pravna pomoć u vezi sa navedenim oblastima.
Osoba za kontakt i sva dalja obavestenja je dr Mario Reljanović, e-mail adresa: mario.reljanovic@pravnifakultet.rs.
Zahvaljujemo na saradnji!

Ekspertska debata „Evropske dobre prakse – sredstvo javnog zagovaranja u Srbiji“ u organizaciji Praxis-a

29-30.09.2011.

 

Nevladina organizacija Praxis, uz podršku Evropske Unije a u saradnji sa partnerskim organizacijama Hajnrih Bel fondacijom, Regionalnim centrom za manjine i Dokukinom, organizuje ekspertsku debatu pod nazivom „Evropske dobre prakse – sredstvo javnog zagovaranja u Srbiji“ koja će se održati 29-30. septembra u hotelu Šumadija, Šumadijski trg 8, od 10:00-18:00 časova.

Debata će ugostiti eksperte iz zemalja Evropske Unije i domaće stručnjake kako bi se u zajedničkom dijalogu još jednom skrenula pažnja na probleme romske populacije u pogledu uživanja prava na pravni subjektivitet i prava na stanovanje, predstavili primeri dobre prakse iz Evrope, predložila najbolja rešenja i formulisale preporuke za njihovu primenu.

Sve detalje o debati mozete pronaci na sajtu Praxis-a:

http://www.praxis.org.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=217&Itemid=49&lang=sr_Yu